Toplinska izolacija fasade i kvaliteta života

Stanovanje je namijenjeno udobnosti i kvaliteti života. Na kvalitetu života, između ostalog, utječe temperatura prostora koja ovisi o temperaturi zidova i temperaturi zraka.

Korisnici cijene ugodan boravak u interijeru, niske troškove i malu potrošnju energije. Drugim riječima; ugodno, kvalitetno, cjenovno prihvatljivo i pouzdano. 

 

Temperatura i vlaga

Najvažniji čimbenici kojima se mjeri kvaliteta života u stambenim prostorima su temperatura i vlažnost zraka.

Optimalna temperatura prostora ovisi o aktivnostima stanara i odjeći u kojoj borave, otprilike 20 °C. Ako su zidovi hladniji, unutarnji zrak bi trebao biti topliji.

Primjerena relativna vlažnost unutarnjeg zraka je između 40 % i 60 %.

 

Prednosti toplinske izolacije zimi

Toplinski gubici su manji što je zgrada bolje toplinski izolirana.

Ušteda zbog dobre toplinske izolacije može se izračunati. No, kako procijeniti veću kvalitetu života u izoliranoj zgradi?

Što je bolja toplinska izolacija, manja je toplinska provodljivost, kroz zidove se gubi manje energije i topliji su. Temperatura izoliranih zidova bliža je temperaturi zraka u prostoru, a kvaliteta života veća.

Prednost toplijih zidova je u tome što stanovnici imaju bolji životni komfor pri nižim temperaturama zraka, istovremeno smanjene gubitke topline i niže troškove.

Toplinska izolacija vanjskih zidova objedinjuje mnogo prednosti.. manje toplinske gubitke, niže troškove, ugodniji boravak u interijeru i dr.

 

Prednosti toplinske izolacije ljeti

Mnogi imaju strah da će zgrada na ljeto biti hladna, ako je predobro toplinski izolirana. Zato je stara praksa ugrađivati na južnu stranu tanju toplinsku izolaciju nego na sjevernu stranu. To je potpuno pogrešno, ali »majstori« znaju biti uvjerljivi.

Ljeti je potrebno spriječiti pregrijavanje prostora pomoću pasivnih mjera, kao što su: zasjenjivanje prozora, toplinska izolacija vanjskih zidova, intenzivno noćno prozračivanje itd …

Učinak toplinske izolacije ovojnice zgrade ljeti je zanemaren. Unutarnji dio zida zagrijava se puno manje ako je zgrada toplinski izolirana. Niža temperatura vanjske površine znači manje topline u interijeru i povoljnije održavanje sobne temperature, dvije prednosti u isto vrijeme.

 

Koliko toplinske izolacije i gdje

Toplinska zaštita jasno utječe na energetsku učinkovitost zgrade. U novogradnjama je uključivanje izolacije objekta dio integriranog procesa projektiranja i usklađeno je s drugim elementima. Kod energetskih sanacija, toplinska izolacija bi barem trebala zadovoljavati uvjetovanu minimalnu prolaznost topline kroz zidove.

Toplinska izolacija se ugrađuje na vanjsku, hladnu stranu, na način da je toplinska ovojnica neprekinuta. Svaki „prekid“ toplinske izolacije, kod balkona, krova, prozora ili vanjskih stubišta i ostalih detalja, predstavlja neželjeni toplinski most.

Nema pravila bez iznimke. Iznimke su zgrade kulturne baštine kod kojih nije dozvoljeno mijenjati vanjski izgled, kao i masivne, povremeno korištene zgrade. U tom slučaju, uvjetno je dozvoljena izolacija na unutarnjoj strani, a ugradnja je zahtjevna.

 

Primjerene toplinske izolacije

Ne postoji univerzalna niti najbolja toplinska izolacija. Toplinska izolacija se odabire prema namjeni, vrsti zgrade i konstrukcije.

Za toplinsku izolaciju objekta prikladni su mnogi izolacijski materijali i sustavi, razlikuju se samo načini ugradnje. Optimalna toplinska izolacija za većinu zgrada je stiropor (EPS), običan bijeli ili grafitni.

U zgradama u kojima živi veći broj ljudi ili su rizične s obzirom na požar, treba poštivati stroge smjernice protupožarnosti.

 

Difuzija vodene pare

U stambenom prostoru se u zrak dnevno ispušta do 15 l vode u obliku vodene pare. Mali dio te vlage prolazi kroz zidove objekta. Višak vlage je potrebno odstraniti iz prostora prozračivanjem. Ako unutarnja vlažnost naraste iznad 70 %, zidovi postaju vlažni i pljesnivi!

Uvjerenje da zgrade dišu spada među urbane legende. Toplinska izolacija vanjskog zida ne može povećati prolaz vlage kroz zid, bez obzira na odabrani toplinsko izolacijski materijal. Izolacija ne utječe na prolaz vlage kroz zid i ne utječe na količinu vlage u prostoru. Dakle, tvrdnja da je stiropor manje primjeren za toplinsku izolaciju zbog manje paropropusnosti, nije osnovana. S druge strane, pri upotrebi paropropusne toplinske izolacije, primjerice mineralne vune, postoji veći rizik od kondenzacije vlage ispod završnog sloja. Prema tome, potrebno je uzeti u obzir cijeli zid, ne pojedinačne slojeve.

Zašto se poveća vlaga u stambenom prostoru? Isključivo zbog smanjenog prozračivanja i brtvljenja objekta zamjenom prozora. Stara ugradnja prozora donekle omogućuje prolaz zraka, zbog čega su prostori prozračeni i kad su prozori zatvoreni. Zamjenom prozora, odnosno ugradnjom novih, a bez ugradnje mehaničkog prozračivanja i/ili promjene životnih navika, povećava se unutarnja vlaga, a nakon nekog vremena se pojavi zidna plijesan.

 

Savjet

Za zdrav i kvalitetan život važni su toplinska izolacija i prozračivanje.

Kvaliteta života ne bi trebala biti slučajnost, već rezultat svjesnih odluka i pravilnog korištenja stambenog prostora.

Za većinu zgrada stiropor je optimalan toplinski izolator obzirom na jednostavnost ugradnje, cijenu, učinkovitost, vijek trajanja i ugljični otisak.

 

Matjaž Valenčič, dipl. inž. str., neovisni energetski stručnjak

Program JUB Home Painter Vam olakšava odabir boja i tekstura na tipskim objektima.
Prilikom kupnje JUBIZOL fasadnog sustava, izrada računalne simulacije za Vaš objekt je besplatna.
Kontakti JUB Design Studio: JUB Trgovina i promet d.o.o.; Ulica hrvatskih branitelja 11; 10 430 Samobor; T: +386 1 6194 344, E: design-studio@jub.hr